Sindikalist o stranim radnicima: Gnjev treba usmjeriti prema poslodavcima, a ne prema njima

"Ne znamo puno o njemu. Informacije do kojih smo došli su uglavnom neformalne prirode. Kriva je informacija da Novi sindikat ima veze s njim. Znamo da je došlo do prekida rada nekoliko desetaka radnika iako su iz Plodina to negirali."

Što se događa u zoni stranih radnika?

"Jako puno kršenja osnovnih radničkih prava. Novi sindikat se nekoliko mjeseci bavi intenzivnije problemom stranih radnika. Nadali smo se da su takva kršenja radničkih prava postali prošlost, ali vratilo se sa stranim radnicima. Kao neisplata plaća. I to svakodnevno, a žrtve su strani radnici, koji nisu dovoljno informirani pa poslodavci to iskorištavaju i uskraćuju im neka osnovna prava", kazao je Zovak pa nastavio:

"Ne postoji sustav koji bi štitio isključivo strane radnike. Postoje mehanizmi koji štite sve radnike. Nedavno je Inspekcija podigla kaznenu prijavu koji grupi stranih radnika nije isplatio plaću. Nažalost, čak i kad institucije obave sav posao, ljudi na kraju nisu obeštećeni za plaće koje nisu dobili."

Odnosi li se na njih Zakon o radu ako ne potpisuju ugovore?

"Formalni položaj bi trebao biti isti kao i kod domaćih radnika. Trebaju imati potpisan ugovor, ali naravno da postoje slučajevi kad to nije tako. Ti su ugovori uglavnom definirani kao rad na određeno vrijeme. Problem je što se događa kad ti ugovori isteknu. Da bi potpisao novi ugovor, radnik mora dobiti ponovnu dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj. Jako velik broj ljudi s kojima smo u kontaktu, nađe se u limbu da nakon isteka čekaju tjednima ili mjesecima policiju da im odobri novu dozvolu. U tim trenucima nemaju pravo raditi, ali imaju pravo biti u Hrvatskoj. Bez prihoda za cijelo to vrijeme. I tu ide velika kritika za rad policije, koja presporo radi svoj posao."

Upozorio je da ne postoje ni pravila o boravku tih radnika pa se događa da žive u neadekvatnim uvjetima.

"Najčešće im poslodavac osigurava smještaj pa od te bijedne plaće većinu daju njemu. I bez toga im je teško pronaći smještaj, posebno u Zagrebu, gdje je to općenito teško, a stranim radnicima još i teže."

Rad za platforme je istaknuo kao problem, ali se odmah ispravio.

"Ne rade za platforme nego posredničke frime ili agregatore, kako ih se zakonski naziva. Nažalost, regulacije su male ili nikakve. Velike platforme lišene su svake odgovornosti iako najviše zarađuju od ove vrsta rada."

Strani radnici najviše rade u ugostiteljstvu, turizmu i graditeljstvu.

"Najviše smo u kontaktu sa stranim radnicima koji rade kao taksisti i dostavljači. Nažalost, često su socijalno isključeni do te mjere da se teško informiraju, a čak i kad ih imaju, egzistencijalno su ucjenjeni i kad su im uvjeti grozni. Jer, boravak ovdje im je vezan uz ugovor o radu. Zato često ostaju raditi u užasnim uvjetima, kakve nikome ne bismo poželjeli."

Neki su stradali, posebno u graditeljstvu, što otvara pitanje njihove sigurnosti.

"Poslodavci bi ih morali prijaviti kao i domaće radnike pa bi morali imati zdravstveno. Koliko znamo, u pravilu i imaju, osim ako rade na crno. Dakle, na papiru sve funkcionira kao i s domaćim radnicima."

Novi sindikat je prošle godine imao više aktivnosti vezanih za strane radnike.

"Sudjelovali smo u organizaciji prosvjeda dostavljača u Zagrebu, organizirali smo okrugle stolove, lobiramo za izmjene Zakona o radu koji se tiču digitalnog rada... Trudimo se pomoći koliko god možemo. Nudimo im pravnu zaštitu, savjete, pišemo dopise koje oni sami ne mogu, zovemo institucije, često idemo s njima osobno na policiju i druge institucije, ali to je kap u moru. Potrebno je sustavnije rješavati te probleme."

Što očekivati u ovoj godini?

"Teško mi je predviđati, to ovisi o politici na višoj razini. Htio bih skrenuti pozornost da je velik broj ljudi došao u Hrvatsku i, ne svojom krivnjom, su se našli u situaciji da su ovdje nezakonito zbog problema u sustavu. Nemoguće je procijeniti brojku, ali imamo solidan broj ljudi u Hrvatskoj koji nemaju posao i preživljavaju na tko zna koji način. Ne jer su to odabrali nego jer nemaju nikakvu alternativu. Zato bi prvi korak trebao biti omogućiti tim ljudima legalizirati njihov status", objasnio je Zovak pa se osvrnuo na politiku plaća prema stranim radnicima:

"Egzaktne podatke je praktički nemoguće dobiti. Ne mogu reći da smo se susretali s problemom da su radnici plaćeni ispod minimalne plaće, ali jesmo da su ucjenjeni na razne načine pa moraju dio te plaće vraćati poslodavcima. Najbolji primjer su astronomske cijene smještaja ili "penali" koje plaćaju poslodavcima, a svaki mjesec se smisli neki novi."

Novi sindikat nema točan broj stranih radnika kao članova.

"Fluktuacija je ogromna, riječ je o nestabilnoj populaciji pa mogu reći da imamo nekoliko desetaka stalnih članova."

Spomenuo je i da velike sindikalne središnjice ne pokazuju interes za ovom pričom, kao i da nije istina da strani radnici ruše cijenu rada.

"Mislim da će se s vremenom početi interesirati jer ovim lošim tendencijama treba što prije stati na kraj. Strani radnici su došli ovdje jer je nedovoljno domaćih koji bi radili određene poslove. A mi se borimo izjednačiti prava svima baš zato da se stane na kraj poslodavcima koji ih iskorištavaju. Gnjev ne bi trebalo usmjeriti prema njima nego poslodavcima koji vješto koriste nesreću ljudi koji su tu gdje jesu", zaključio je Krešimir Zovak.